Nalazite se: Početna / Korisnička zona / Podrška i savjeti / Sigurnost
Prilikom surfanja internetom vaše je računalo uvijek izloženo potencijalnim opasnostima u vidu malicioznih programa, općenito poznatih pod nazivom virusi, spyware, crvi, trojanski konji i slično. Iako su opasnosti koje ovakvi programi sa sobom nose prilično velike, pravilnom zaštitom i kontrolom svog ponašanja na internetu možete mogućnost da zarazite svoje računalo svesti na minimum, i to bez potrebe za velikim poznavanjem informatičkih tehnologija, trošenjem previše vremena ili dodatnim novčanim izdacima.
Prva i najvažnija preporuka jeste paziti na vlastite postupke, odnosno čuvati svoje lozinke (za pristup Internet konekciji, pristup e-mailu, itd.) na sigurnom mjestu i redovno ih mijenjati, ne koristeći pri tom lozinke koje je lako otkriti, poput imena, datuma rođenja, i slično, zatim ne otvarati privitke u e-mail porukama koje ste dobili od nepoznatih osoba, pa čak i one koji izgledaju kao da su vam poslani od strane poznate osobe ako niste sigurni što se u njima nalazi, te ne instalirati na svoje računalo programe za koje niste sigurni što i kako točno rade.
S obzirom da se gotovo svakodnevno pojavljuju nove i naprednije verzije malicioznih programa izuzetno je važno da na svom računalu uvijek imate aktivnu i ažuriranu antivirusnu zaštitu. Ovo ne mora značiti i dodatni trošak za vas, budući da na internetu postoji veliki broj kvalitetnih programa za zaštitu računala koji su besplatni za osobnu upotrebu.
Važno je da na svom računalu imate uključen i vatrozid, za što je dovoljan onaj koji već imate instaliran uz operativni sustav, kao i da redovno skidate sigurnosna ažuriranja za vaš operativni sustav i programe koje koristite.
Virus je dio računalnog koda koji ima za cilj izazvati različite negativne učinke na vaše računalo, poput usporavanja Internet veze, oštećivanja različitog softvera ili hardvera, te podataka spremljenih računalo. Virus je napravljen na način da sam sebe razmnožava, odnosno sa jednog računala se pokušava proširiti na druga, najčešće slanjem koda kroz privitke poruka elektronske pošte, ali moguće ih je prenijeti i kopiranjem podataka sa zaraženog CD-a, DVD-a, USB sticka, te putem programa za instant komunikaciju.
Virusi se mogu općenito podijeliti u tri glavne skupine: virusi koji inficiraju pojedinačne datoteke, virusi koji inficiraju sistemske datoteke i makro virusi, koji inficiraju pojedine aplikacije.
Najbolja zaštita od virusa jeste pažljivo rukovanje sa dokumentima koje otvarate, no za potpunu sigurnost potrebno je na računalo instalirati program za zaštitu od virusa i redovno ga ažurirati.
Neke od besplatnih programa za zaštitu možete skinuti sa sljedećih adresa:
http://free.avg.com/
http://www.avast.com/eng/download-avast-home.html
http://www.free-av.com/en/download/1/avira_antivir_personal__free_antivirus.html
http://www.clamwin.com
Slično kao virusi, i crvi su napravljeni na način da se šire kopiranjem sa jednog računala na drugo, no za razliku od virusa, koji se šire nepažnjom korisnika, crvi se sa zaraženog računala dalje mogu širiti sami, preuzimanjem određenih funkcija potrebnih za prijenos podataka.
Jedna mogućnost je da crv sam sebe pošalje na sve adrese elektronske pošte koje imate u vašem adresaru. Na taj način kontaktima iz vašeg adresara će stići zaražene poruke, koje izgledaju kao da su stigle sa vaše e-mail adrese. Budući da su crvi zapravo napredna varijanta virusa, za zaštitu od njih koriste se isti programi kao i za zaštitu od virusa.
Spyware je maliciozni program koji se instalira na računalo sa ciljem da prikuplja podatke poput stranica koje posjećujete na internetu, vremena provedenog na internetu, lozinki za pristup različitim lokacijama i uslugama, brojeva kreditnih kartica, te ostalih informacija koje nekome mogu biti od koristi.
Nakon prikupljanja podataka spyware te podatke šalje svojim kreatorima, koji ih onda mogu upotrijebiti za vlastitu korist, a vama nanijeti štetu.
Spyware na računalo najčešće dolazi prilikom nepažljivog surfanja internetom, tj. instaliranjem različitih programa koji u sebi sadrže štetni kod bez znanja samog korisnika, koristeći sigurnosne propuste u najpopularnijim Internet preglednicima, ali i instaliranjem programa koji se automatski skinu sa Internet stranica i od korisnika traže potvrdu instalacije.
Najčešće se radi o programima koji se nude kao 'besplatni', a velika većina stiže preko stranica pornografskog sadržaja ili kroz razne naizgled korisne dodatke, poput emotikona za programe za instant komunikaciju.
Najbolja zaštita od spywarea jeste pažljivost u radu, a poželjno je i surfati internetom pod korisničkim računom koji nema prava instalirati programe na računalo, no ukoliko želite dodatnu zaštitu i u ovom slučaju postoje besplatni programi koje možete skinuti sa sljedećih adresa:
http://free.avg.com
http://www.safer-networking.org/en/download/index.html
http://www.microsoft.com/windows/products/winfamily/defender/default.mspx
Trojanski konj je ime dobio po tome što se, kao i u slučaju trojanskog konja iz mita, pretvara da se radi o korisnom 'poklonu', dok zapravo u sebi krije opasnost sličnu drugim malicioznim programima.
Trojanski konji se šire, slično kao i drugi maliciozni programi, kao privitak elektronske pošte ili kao besplatni program ili dodatak programu koji se skida sa određenih Internet stranica.
Zadatak trojanskih konja najčešće je blokirati rad programa za zaštitu, poput antivirusnih programa ili vatrozida, kako bi drugi maliciozni programi mogli izvršiti svoj štetni kod.
Najveća prijetnja korisnicima koji se na Internet spajaju preko dial-up veze su tzv. dialeri. Dialeri su maliciozni programi koji spadaju u skupinu Spywarea, čiji je cilj izmijeniti postavke vaše Internet konekcije na način da kod spajanja na Internet umjesto broja modemskih ulaza svog Internet providera pozivate broj modemskih ulaza koji se najčešće nalaze u inozemstvu i na koje se pozivi naplaćuju po višestruko većim cijenama.
Na ovaj način vaš telefonski račun može biti puno veći od očekivanog, te je stoga važno obratiti pozornost da ne dođe do instalacije dialera na računalo. Budući da se radi o spywareu, za zaštitu od dialera se mogu koristiti standardni antispyware programi, ali postoje i specijalizirani programi za zaštitu, tzv. antidialeri.
Budući da su ADSL korisnici najčešće 24 sata dnevno spojeni na Internet, potrebno je uvijek na računalu imati aktivnu i ažuriranu zaštitu od malicioznih programa. Kod ADSL konekcija nema opasnosti za uspostavom neželjenih poziva prema međunarodnim telefonskim brojevima kao kod dial-up konekcije, no potrebno je redovno provjeravati napravljeni promet, kako bi se utvrdilo da na računalu nema instaliranih malicioznih programa koji bez znanja korisnika mogu napraviti dodatni promet podataka i tako izazvati neželjene troškove.
Također, oni korisnici koji koriste bežične modeme trebaju svoju bežičnu konekciju između računala i modema osigurati dodatnom lozinkom, kako bi se izbjegla opasnost da se netko drugi spoji na njihov modem i pravi dodatni promet.